POLIMORFNA SVJETLOSNA ERUPCIJA

Polimorfna svjetlosna erupcija (PSE) je stečena bolest i jedna od najčešćih idiopatskih fotodermatoza. PSE karakteriše abnormalna, ponavljana i odgođena reakcija na sunčevu svjetlost.

Vjerovatno u nastanku promjena učestvuju UVA i UVB, kao i IC zraci, ali još uvijek nije jasno kako dolazi do osipa. Pretpostavlja se da UV zraci izazivaju imunološku reakciju celularnog tipa. PSE se češće javlja kod osoba ženskog pola i obično počinje prije 30 godine života. 

Promjene variraju od eritematoznih papula, papulo-vezikula, te plakova. Obično su kod jedne osobe monomorfne, mada mogu biti i polimorfne. Egzacerbacije se javljaju pri svakom izlaganju suncu, mada u nekim slučajevima može doći do desenzibilizacije u toku iste sezone.

Obično se postavlja na osnovu anamneze i karakteristične kliničke slike i patohistološkog nalaza.

URTICARIA SOLARIS

Solarna urtikarija je oblik urtikarije gdje se neposredno po izlaganju sunčevim zracima javljaju promjene. Javlja se na fotoeksponiranim dijelovima tijela, uključujući i pokrivene. Vjerovatno je uzrokovana antigen-antitijelo reakcijom.

Reakcija počinje svrabom, a nakon toga se javlja eritem i edem. Fototestiranje se koristi da bi se potvrdila dijagnoza.

PELLAGRA

Ime pelagra dolazi od riječi (pellis,l.- koža) i agro, g. grub), a osnovne karakteristike ovog oboljenja su: dermatitis, dijareja i demencija, što se vrlo često označava sa trijasom tri “D”.

Ovo oboljenje je uglavnom posljedica nedostatka niacina (nikotinske kiseline), a koji se sintetiše od triptofana.

U procesu metabolizma ovog vitamina neophodni su i vitamini B1, B6 i B2. Zasto se javlja nedostatak ili deficit niacina još nije u potpunosti razjašnjeno, ali od uzroka koji su poznati su: alkoholizam, malapsorpcija i razne restriktivne dijete.

Uzrok pojavljivanja promjena na koži je kontakt sa suncem, a manjak niacina u lancu reakcija onemogućava regeneraciji kutanih promjena nakon kontakta sa sunčevim zracima.

Promjene na koži se javljaju u proljeće ili ljeto na fotoeksponiranim dijelovima tijela: dorzum šaka, lice, a na prednjoj strani vrata i dekolteu imaju izgled ogrlice (Casalova ogrlica). Jasno su ograničene prema nezahvaćenom dijelu kože.

U prvoj fazi, akutna pelagra podsjeća na opekotine od sunca. Koža je eritematozna, javlja se i edem sa sero-hemoragičnim bulama. U hroničnoj fazi koža je tamno crvena, zadebljala, hrapava i skvamozna, a mogući su i naleti akutnih promjena. Bukalna sluznica je glatka sa pseudoaftama, dok je jezik tamno crvene boje.

Gastrointestinalni i neurološki znaci su nabrojniji, a najznačajniji su: dijareja, apatija, depresija, te senzorni poremećaji.

Dijagnoza se postavlja na osnovu karakteristične kliničke slike, anamnaze i patohistološkog nalaza.

Fototoksične reakcije nastaju kombinovanim djejstvom egzogenih faktora (lijekovi i hemikalije), koji apsorbuju svjetlost. Egzogeni faktori dospijevaju u kožu ingestijom ili lokalnom aplikacijom. U raekciju nisu uključeni imunološki mehanizmi.

Opisuju se dva klinička oblika:

Berloque dermatitis nastaje aplikovanjem parfema direktno na kožu. Promjene imaju oblik kapi koja teče, a kao jedini simptom javlja se pigmentacija koja se pojačava izlaganjem suncu.

Dermatitis pratensis (pratensis, l. livadski) nastaje nakon kontakta sa vlažnom travom na sunčanom vremenu. Nakon nekoliko sati na mjestu kontakta reprodukuje se oblik trave ili lista sa eritemom, edemom i bulama.