Alergija na hladnoću je ista kao i alergija na hranu, alergene koje unosimo disajnim putevima ili preko kože. Ovaj tip alergijske reakcije je uzrokovan; hladnim predmetima, snijegom, hladnom vodom, ledom, hladnim vjetrom i drugom izvorima niskih temperatura.
Za kratko vrijeme nakon izlaganja hladnoći na koži se pojavljuju crveni pečati, otok usana, šaka stopala praćen svrabom, a najčešće se promjene nalaze na licu i rukama. Vrlo čest je otok usana, očnih kapaka, regije čela i brade, ušnih školjki, i nosnica. Smetnje u disanju, nesvijestica uz teško opšte loše stanje može se takođe pojaviti ali na sreću dosta rijeđe. Jedna od najtežih komplikacija preosjetljivosti na hladnoću je anafilaktički šok i on je posebno opasan ako se javi kod osoba koje ulaze naglo u hladnu vodu ili se nađu na hladnoj kiši a nisu svjesna svoje alergija.
Alergija na hladnoću se najčešće javlja kod je vanjska temperatura između 4-5 stepeni, mada neke osobe su manje preosjetljive i na niže temperature. Kod nekih osoba sve tegobe pa i najteže mogu spontano da se povuku dok drugima i pored liječenja stvaraju velike probleme. Prvi i najčešći simptomi na koži su crvenilo, peckanje, svrab, i osip koji traju nekoliko minuta do pola sata i vrlo često se spontano se povlače. Nakon izlaganja hladnoći uglavnom dolazi do otoka ruku, usana, jezika i grla. Kod pojedinih osoba alergija na hladnoću može biti praćena, gubitkom svijesti, jezom, ubrzanim radom srca, kao i otokom ekstremiteta i cijelog tijela.
Najteže reakcije se javljaju kod izlaganja kože cijelog tijela, tokom kupanje u hladnoj vodi. Velika količina oslobađenog histamina i drugih biohemijskih supstanci imunog sistema izaziva nagli pad krvnog pritiska koji može dovesti do nesvjestice, šoka a u rijetkim slučajevima i do letalnog ishoda. U slučaju plivanja u hladnoj vodi, utapanje može biti izazvano gubitkom svijesti. U nekim slučajevima, urtikarija na hladnoću može da se potpuno sanira nakon nekoliko mjeseci a kod nekih osoba to traje više godina. Uzrok urtikarije na hladnoću još nije objašnjen.
Hladnća aktivira oslobađanje histamina i drugih medijatora imunog sistema u koži, koje izazivaju najčešće crvenilo, svrab i otok. Alergija na hladnoću se češće javlja kod djece i mlađih osoba, nakon virusnih infekcija, u sklopu nekih drugih sistemskih oboljenja, kao i genetskom predispozicijom. Najjednostavniji način da se dokaže ili isključi alergija na hladnoću je sa kockom leda koju stavimo na podlakticu i nakon nekoliko minuta gledamo reakciju koja ukazuje na alergiju.
Liječenje oboljenja je u domenu dermatovenerologa.