Rastu mi brkovi i brada, na nogama dlake, na grudima dlake. Grozno! Kako da se riješim ovog problema doktore?

Neke osobe ljepšeg pola su se prepoznale u ovim riječima zato ćemo zbog njih da krenemo redom.

Dlakama su pokriveni svi dijelovi kože osim dlanova, tabana, pojedinih dijelova polnih organa, mamila, interdigitalno i areola mamila. Gledajući na promjer i veličinu dlake se dijele na: lanugo dlake, kod fetusa, koje su bez pigmenta i medule, meke su i nježne a pokrivaju veći dio kože fetusa a kasnije u životu budu zamjenjene velus i terminalnim dlakama.

Dlake se sastoje od korjena koji je fiksiran na dnu folikula dlake kao i stabljike dlake koja tokom rasta prolazi kroz pilarni kanal folikula. Stabljika terminalne dlake je građena od: srži (medule), kore (cortexa), i spoljašnjeg omotača (cuticule).

Velus dlake su nježne, tanke i kratke, nemaju medulu i pigment a pokrivaju veći dio kože odraslih osoba.

Ove dlake se nalaze na kapilicijumu, obrvama i trepavicama. Treba napomenuti da neke velus dlake nakon puberteta pod dejstvom polnih hormona ostaju kao seksualne terminalne dlake.

Medula dlake prolazi kroz njeni centralni dio a sastoji se od keratinskih ćelija (keratinocita) koje sadrže veoma malu količinu melanina.

Korteks dlake strukturalno gledano predstavlja rožasti sloj epidermisa i sastoji se od vretenastih ćelija keratinocita u kojima je deponovan pigment melanin, koji svojom količinom direktno utiče na boju dlake.

Kutikula ili spoljašnji omotač dlake građena je od više slojeva ljuspastih ćelija koje su međusobno složene kao crijep na krovu, čineći tako jednu nedovoljno kompaktnu cjelinu i uglavnom su bez jedra a ukoliko se i nađu jedra to uglavnom ukazuje na neki poremećaj.

Folikul dlake (folliculus pili), čini cjelinu u epidermu koja se sastoji od: dermalne papile, matriksa, i bulbusa dlake.

Formirana dlaka je u cjelini keratinske strukture a njen rast je spor i odvija se u ciklusima. Jedan ciklus dlake čine tri faze a to su: anagena faza aktivnog rasta, katagena faza involucije dlake i telogena faza odmora dlake.

Na kraju jednog ciklusa telogene faze rasta dlake ona je u potpunosti formirana a iz folikula raste nova dlaka koja staru dlaku potiskuje iz istog ležišta (folikula).

Treba napomenuti da anagena faza rasta traje 4-7 godina, katagena faza traje 3-4 nedelje a telogena faza traje do 4 mjeseca. Dlaka u prosjeku raste 0,2 mm dnevno a vrijeme za stvaranje jedne vlasi traje 5-7 godina. Za stvaranje velus dlake potrebno je 5-7 mjeseci dok za stvaranje trepavica treba da prođe vrijeme od 3-4 mjeseca.

Ispod lojnih (sebacealnih žlijezda u sastavu folikula dlake nalazi se pripojen mišić podizač dlake (musculus arector pilli), koji se pri osjećaju straha i hladnoće kontrahuje te izaziva podizanje dlake ka vrhu, prosto rečeno koža se “naježi”.

Takođe treba znati da promjene u endokrinom sistemu utiču na rast i razvoj dlaka. Tako se pojava povećane dlakavosti koja nije u fiziološkim okvirima, naziva hirzutizam. Hirzutizam može biti posledica u poremećaju endokrinog sistema, ali i neželjeni efekat kortikosteroidne terapije.

Genetski nasleđen hirzutizam treba jasno izdiferencirati od hirzutizma koji je posledica povećanja androgenih hormona i zahtjeva kako ozbiljnu dijagnostiku, tako i ozbiljno liječenje.

Sve gore navedeno nam govori da depilacija ili vještačko ukljanjanje dlaka nije nimalo bezazlena metoda za uljepšavanje tijela.

U današnje vrijeme kada je trend da se uklanjaju dlake sa cijelog tijela kako kod žena tako i kod pojedinih muškaraca došlo se do spoznaje da je to vrlo mukotrpan zahvat i da su sve dosad poznate metode pokazale svoje nedostatke.

Dlake se najčešće uklanjaju sa nausnica, brade, pazušnih regija, podlaktica, prepona i donjih ekstremiteta.

Nakon svih metoda (voskom, elektroepilacije sa posebnim iglama, laserom i u zadnje vrijeme specijalnim svjetlom) dlake se definitivno prorijede ali i dalje nove rastu i zahtjevaju novo “uništenje”.

Prije bilo koje vrste depilacije potrebno je konsultovati dermatovenerologa, da se isključi endokrini poremećaj, bakterijska infekcija i gljivična infekcija kako dlake tako i korjena dlake, da se utvrdi pigmentacija i količina melanina, kao i regije na kojima se nalaze madeži i promjene koje mogu imati karakter pojedinih vrsta tumora kože.

Tek nakon ovih spoznaja i upoznavanja o rezultatima depilacije može se krenuti sa odstranjivanjem nepoželjnih dlaka na pojedimim djelovima tijela.